Psychology behind Van Gogh’s Self-Portraits

What was going on in his head? Psychology behind Van Gogh’s Self-Portraits

Kao što nam je svima poznato, Vincent Van Gogh poznati je nizozemski slikar. Njegova su djela povezana s postimpresionizmom i transformirana u ekspresionizam. Pored njegovih lijepih djela kao što su Zvjezdana noć ili Suncokreti, vrlo su poznati i njegovi autoportreti. Tijekom svog života naslikao je preko 30 autoportreta.

Van Gogh koristio je boje kao simbol i koristio se njihovim komunikacijskim vrijednostima. Njegovo psihološko stanje, posebno tijekom posljednjih godina, utjecalo je na njegovu umjetničku stranu. Moguće je analizirati njegov nesvjesni um iz njegovih autoportreta. Također, njegova pisma bratu Theu otvaraju mu vrata. I ova pisma i bilježnice Leonarda da Vincija otkrivaju Van Goghovu tešku depresiju. U svojoj više od 20 godina karijere pokušao je sebi naštetiti i izrezati uho u umjetničke svrhe. Čak je pokušao izvršiti samoubojstvo u 37. godini, zbog depresije. Također je patio od manije.

(izvor: vangoghmuseum.nl)

What was going on in his head?

Što se događalo u Van Goghovim mislima? Krenimo od srži, što znači mišljenja poznatog psihoanalitičara Sigmunda Freuda. Freud je umjetnost doživljavao kao vrstu neuroze, psihološkog poremećaja koji uzrokuje nevolju i nedostatak funkcioniranja, radi razumijevanja psiholoških motiva umjetnika. Prema Freudu, Van Goghove slike predstavljaju traženje duše s kojom se bori u svom životu. Freud je tvrdio da se čovjekov um sastoji od id, ega i superega. Ego je povezan sa stvarnošću, dakle s vanjskim svijetom. Svijet u kojem je živio Van Gogh bio je pun siromaštva i nije puno ljudi cijenilo njegovu umjetnost.

Id je povezan s instinktima, uglavnom seksualnim i agresivnim nagonima. Van Gogh je na svojim slikama odrazio svoj identitet. Na kraju, superego je povezan sa savješću. Kao rezultat savjesti, Van Gogh je pokazao autodestruktivna ponašanja. Uz to, Van Gogh je patio od epilepsije sljepoočnog režnja zbog ovisnosti o absintu, nikotinu, rakiji i terpentinu. Njegova je ovisnost povećala njegovu želju da umre i uzrokovala da se njegove samoubilačke geste pokažu na njegovim posljednjim slikama.

(izvor: vangoghmuseum.nl)

Što je s njegovim obiteljskim problemima? Van Gogh je dobio ime svog mrtvorođenog brata. Kao rezultat toga, postao je opsjednut rođenjem i smrću. Njegovi autoportreti pokazuju relevantnost s tim da je on “zamjensko” dijete. Na njegovim slikama postoje napori za samoistraživanje. Na njegovim slikama možemo i “okrenuti iznutra” njegovih snova.

Psychology behind Van Gogh’s Self-Portraits

Nakon ove psihološke procjene, okrenimo glavu da analiziramo Van Goghove slike. Nakon što postane depresivan, umoran, sramotan, pati od dosade i nesanice; počeo ga je iritirati njegova slika. Upotrijebio je veliku količinu sive boje i slikao oči i svu pozadinu u sivo dok je slikao svoje autoportrete. Čak i njegov rad četkicama predstavlja njegovu uznemirenost i poremećeni um. Spomenuo je kako boja na slici predstavlja entuzijazam u životu. Važnost upotrebe sive boje na njegovim slikama o njegovoj psihologiji i životu možemo shvatiti nakon njegova komentara.

Psychology behind Van Gogh’s Self-Portraits

(izvor: wikipedia.org)

Nemirna pozadina na njegovim autoportretima znači njegovo psihotično stanje. Njegova slika o sebi na autoportretima rezultat je velikog promatranja. Od jednog autoportreta do drugog, njegova je slika o sebi postala agresivnija i samopouzdanija. Lice mu je postalo bijesnije i grublje, u znak ludila. Usta su mu bila okrenuta prema dolje, duboki nabori u nosu i jagodičnoj kosti, a guste obrve ljudima su gotovo govorile da više nije prijateljski nastrojen.

Izvori:

Jayatunge, DRM (nd). Psihološka razmišljanja o umjetnosti Vincenta Van Gogha . Dnevne novosti.

http://www.dailynews.lk/2015/09/22/features/psychological-reflections-vincent-van-gogh%E2%80%99s-art.

Popova, M. (2017., 30. ožujka). Van Gogh i mentalne bolesti . Branje mozga.

https://www.brainpickings.org/2014/06/05/van-gogh-and-mental-illness/

Roberts CS (2010). Savjest Vincenta Van Gogha. Zbornik radova (Sveučilište Baylor. Medicinski centar) ,  23 (1), 31–32.

https://doi.org/10.1080/08998280.2010.11928579

Schneider, DE (1950). Psihička pobjeda talenta. (Psihoanalitička procjena Van Gogha). College Art Journal, 9 (3), 325.  doi: 10.2307 / 773751

https://mozartcultures.com/en/the-writings-of-charles-bukowski-a-well-known-novelist-and-poet/